Blog
Pariz kao pametni grad budućnosti |
---|
Ali, ono što možemo očekivati od francuske firme Vincent Callebaut Architectures, odnosno ono što možemo videti iz njihovih planova za Pariz je nešto do sada neviđeno. Iako ćemo morati da čekamo do 2050. godine, isplatiće nam se, jer će po gotovim radovima francuska prestonica biti pravi raj pametne arhitekture.
Prateći Klimatski Energetski Plan Pariza sa ciljem smanjivanja 75% efekta staklene bašte i emisija štetnih gasova do 2050. godine, Paris Smart City je projekat koji uključuje istraživanje i razvoj integracije visokih građevina sa plus-energy sistemom koji proizvodi energiju za okolna područja. Kako bi se borili protiv fenomena urbanog toplog ostrva, podižući u isto vreme gustinu naseljenosti grada na daleke staze, ova studija prikazuje nam osam tipova mešovitih tornjeva.
Tornjevi nam predstavljaju povratak prirode u samo srce grada i integrisanu formu njihovog dizajna i pravila bioklimatizma, kao i obnovljive i reciklirajuće energije u inovativnim sistemima. Kako bi se okrenuli novim socijalnim inovacijama, oni su predstavili nove eko-odgovorne načine života, koji će podići kvalitet života u gradovima, uz neprikosnoveno poštovanje prema prirodnoj sredini.
Planinski tornjevi u Rue de Rivoli
Ovo će biti asortiman 15 zelenih, solarnih i hidrodinamičnih tornjeva, koji će koristiti vegetaciju za klimatizaciju ove poznate šoping zone.
Anti-smog tornjevi na Petite Ceinture
Serija od pet laganih spiralnih tornjeva, koji će predstaviti eko-koridor u istorijskom distriktu Pariza koji datira iz 14.veka.
Fotosintetički tornjevi na Montparnasse
Dekorisani biofasadama sa algama, ovi tornjevi će biti glavni ukras pejzaža koji neodoljivo podseća na Central Park u Njujorku.
Gnezdo Bambusa tornjevi u Masseni
Ovi termodinamični zeleni tornjevi biće obmotani mrežama od bambusa koje će sadržati voćnjake i vertikalne bašte sa povrćem.
Saće tornjevi u HBM Porte De Lilas
Blizu takozvane “kapije Pariza” ovaj razvojni kompleks napajaće se kroz zajedničku energetsku mrežu.
Farm neboderi u Porte d’Aubervilliers
Ruralna sredina dolazi u centar grada kroz konstruisanje tri vertikalne farme.
Mangrove tornjevi u Gare du Nord
Upotrebom pijezoelektričnog efekta za izvor napajanja ovih tornjeva, Mangrove tornjevi će pustiti korenje u svom okruženju, nalik na močvarno drveće po kom su dobili ime.
Most tornjevi u Pond – Aval
Ovo će biti amfibijske strukture koji će se prostirati preko reke Sene i spajati 12. distrikt Pont Amona sa 16. distriktom Pont Avala.
Preuzeto sa: www.mojenterijer.rs
Prikaz knjige: "Utopija ili stvarnost Patrijaršijske porte na Vračaru i vice versa: Postmoderna detradicionalizacija u Beogradu" |
---|
Prof. dr Dragana Vasilski |
Kritički i naučno vrlo Interesantan prikaz prve za 2013. godina hrišćanstva, ikada napisane i objavljene knjige kao naučne monografije o Patrijaršijskoj porti na Vračaru u Beogradu, autora Velimira Lj. Ćerimovića i u izdanju izdavača Službeni glasnik, Beograd 2013., objavila je Prof. dr Dragana Vasilski u časopisu "Izgradnja" broj 7-8 (Juli-Avgust) 2014. god., Beograd, str. 375-376. pod naslovom "Utopija ili stvarnost patrijaršijske porte na Vračaru i vice versa: Postmoderna detradicionalizacija u Beogradu".
U vezi s tim Prof. dr Dragana Vasilski navodi sledeće: Knjiga akademika prof. dr Velimira Lj. Ćerimovića - „Utopija ili stvarnost Patrijaršijske porte na Vračaru i vice versa: Postmoderna detradicionalizacija u Beogradu“, predstavlja jedinstveno naučno monografsko delo koje prvi put problematizuje, opsežno i studiozno analizira Patrijaršijsku portu u Beogradu, sa aspekta njene postmoderne detradicionalizacije, sa posebnim akcentom na „netipični model svetog volumena na Vračaru“.
Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu
Dijagram u arhitekturi |
---|
Promjenu u poimanju vremena možemo nazvati jednom od osnovnih karakteristika industrijskog društva. Sanford Kvinter (Sanford Kwinter) ovu promjenu slikovito opisuje: Nekad neopaživo spor i stabilan ritam istorije, koji je formirao nepomjerljivo tlo za labilniju i fluidniju ljudsku pojavu, počeo je da oscilira i varira u sve kraćim obrascima, utičući na epohalni preokret u doživljavanju društva. Ono što se smatralo za fiksan i globalan kontinuum koji okviruje iskustvo vremena – istorijsko-prostorni asemblaž, poznat pod nazivom grad – počeo je da se multiplicira, mutira, i dijeli tako brzo da se konačno ne može spoznati drugačije nego kao turbulentan i isprekidan fluid. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Naslov rada | Pogledajte |
---|---|
SIMULACIJA TRADICIJE ili Zašto je konkurs u startu pogrešan | |
Rezultati konkursa za kuće zasnovane na tradicionalnim graditeljskim principima |
Zamagljivanje narodne graditeljske tradicije |
---|
Dr Ranko Radović, dipl. ing. arh.,prof. Mnogo je zamagljivanja oduvek bilo u arhitekturi, mnogo jednosmernih opsesija, previše dogmi i unapred zauzetih bilo pozicija, bilo busija, "Oči koje ne vide" Le Korbizijea ne važe samo za investitore, privatnike, društva u tranziciji, povratnike u švajcarskim selima Alpa, za političke vlasti, upravljače i "nosioce ekonomskog života" i za sve važne "čelnike" - važne i za "messieurs les architectes", kako rečeni L.C. opominje sve. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Kulturno parkovno nasleđe u srpskom podunavlju |
Prof. dr Velimir Lj. Ćerimović U Srbiji tokom 20. i 21. veka nema pisanih tragova o postojanju, tipologiji i razvoju srpske kulturno-parkovne baštine. Još manje se zna o vrtno-parkovnom, odnosno pejzažno-arhitektonskom graditeljstvu, stvaralaštvu, kulturi i umetnosti. Takođe, danas nije moguće reći da je kulturno-parkovna baština Srbije bogata kvalitetom i brojem, ali se može reći da su njeni delovi na pr. u srbskom Podunavlju i drugim područjima nepoznati i neistraženi. Međunarodni naučni forum "Dunav reka saradnje" Svetski dan reka i evropske kulturne baštine "Voda i kultura – 2013", Beograd, 24. septembar 2013. godine. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Tesline misli (citati) |
Nikola Tesla Ne žalim što su drugi pokrali moje ideje. Žalim što nemaju svoje. On će biti dijete oluje. Ne, biće dijete svjetlosti. Čovek je rođen da radi, da trpi i da se bori; ko tako ne čini, mora propasti. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Eko-urbana (ne)kultura u funkciji lokalnog i globalnog zagrevanja |
Prof. dr Velimir Lj. Ćerimović Preteći efekti staklene bašte sa posledicama globalnog zagrevanja nastali su zbog neodgovornog delovanja i odnosa antropogenog faktora prema sopstvenim ili bogomdanom životnosredinskom staništu. To je danas globalni problem zbog kojeg ispašta celokupno čovečanstvo. Tu se defakto radi o sopstvenoj (lokalnoj) (ne)kulturi od industrijske revolucije do danas, koja je više posledica (ne)mara i profiterskih interesa protagonista virusnog kapitalizma i korporatokratije, nego (ne)znanja o raubovanju životnih vrednosti i bogatstva matične planete Zemlje i enormnog umnožavanja negativnog ekološkog nasleđa. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Korporatokratija & gradograditeljstvo |
Prof. dr Velimir Lj. Ćerimović Izraženije delovanje korporatokratije vezano je za drugu polovinu 20. veka. Na njene pojavne oblike i uticajno delovanje na graditeljstvo ukazala je i Nan Elin (Elin, 2004: 27, 101, 125, 148, 156, 185, 216-218). Ona polazi od raznih kritika društva i gradova, koje su pojačale svoje dejstvo naročito nakon Drugog svetskog rata kada je važnost mesta (genius loci) postaje sve manje bitna, a značaj protoka ljudi, ideja, kapitala i masmedija ubrzano raste. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Predlog za izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji |
Objavljeno u časopisu za urbanizam, arhitekturu i dizajn "Arhitektura" – Asocijacija srpskih arhitekata – Arhitektonski forum, Beograd & Podgorica, mart / april 2013. g., Broj 176., (str.21-23.), ISSN 1452-9750
Prof. dr Velimir Lj. Ćerimović Prethodni utemeljivači zakonskih propisa u oblasti planiranja, projektovanja, izgradnje i upravljanja prostorom od druge polovine 20. veka do danas, nisu uočili fatalne greške koje su posledica neodržive "2D" edukacije, a onda i primene i uzakonjivanja neodržive "2D" terminologije. Ova nepobitna činjenica jasno pokazuje kako kroz primenu i uzakonjivanje "2D" terminologije došlo do posledične "proizvodnje" spekulativnih "2D patenata". Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Koliko je nova Atinska povelja stvarno nova |
Prof. dr Velimir Lj. Ćerimović Ove godine navršava se jedna decenija od usvajanja Nove atinske povelje, koja je još uvek uzor za planiranje i urbanu obnovu gradova u zemljama Evropske unije i šire. Usvojena je 20. novembra 2003. godine u Lisabonu, a u Srbiji ovaj dokument je preveden i predstavljen 2010. godine povodom 55. jubileja Udruženja urbanista Srbije. Kako evropski, tako i srpski pobornici ovog dokumenta pretenciozno smatraju da je on vizionarski recept za budućnost evropskih gradova. Njeni strukotvorci smatraju da je Povelja zasnovana na novim temeljima i ciljano je usmerena prema urbanističkom i prostornom planiranju, odnosno boljoj teritorijalnoj organizaciji i koheziji evropskih gradova u budućnosti. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Sremski Karlovci - Juvelirnica istorije |
Pitoreskni grad okružen vinogradima, smešten na severoistočnim obroncima Fruške gore, uz Dunav, više od dva stoleća bio je središte duhovnog, političkog i kulturnog života srpskog naroda u Austrougarskoj. Ovde je 1699. godine potpisan Karlovački mir, čuven i po tome što se prvi put u istoriji diplomatije desilo da pregovarači, poput vitezova kralja Artura, sednu za okrugli sto. Uz to, za svaku od strana otvoren je po jedan ulaz, da bi bili ravnopravni. Tu je danas poznata Kapela mira. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Središta - Neke mogućnosti kosmogonijskog karaktera arhitektonskog stvaralaštva |
Đorđe Mandrapa, Marko Bilbija Ovo razmatranje možda je dobro početi ramišljanjem o samom terminu arhitekt. Baveći se samim terminom možemo otkriti pojedine ideje koje se nalaze u samom korijenu arhitekture. Naime, ovaj termin je posljedica grčke kovanice koja se sastoji iz prefiksa arhi [ἀρχι] koji je oznaka za nešto ili nekog ko je glavni, odnosno prvi, i termina tekton [τέκτων] čije je značenje graditelj, majstor. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Crkvena arhitektura - između tradicionalnog i savremenog |
Đorđe Mandrapa, Marko Bilbija U kretanjima savremene arhitekture sakralni prostor zauzima određeni izdvojeni pravac, te se njegova razmatranja postavljaju u odnosu na više struja uticaja koje formiraju karakter ove arhitekture. Budući da se radi o prostoru koji ima svoju horizontalnu (utilitarnu) i vertikalnu (duhovnu) dimenziju, on mora da se sagledava, osim sa stilskih ili konstruktivnih aspekata arhitekture, i sa teološko-filozofske strane, kao i društveno, u okviru konteksta vremena u kojem se nalazi. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Grad kao umetničko delo |
Đorđe Mandrapa Među različitim problemima kojima se bavi arhitektonska i urbanistička teorija, može se naići i na pitanje da li se grad, ili urbana celina, u svojoj celokupnosti mogu smatrati umetničkim delom. Pitanje grada kao umetničkog dela, može bitno usloviti način pristupanja oblikovanju, projektovanju i planiranju, ne samo celokupnih gradova i urbanih celina, već i svih njihovih pojedinačnih delova. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Otkud su se pojavili Sloveni i "Indoevropljani"? |
Anatolij Kljosov U radu se razmatra pitanje porekla Slovena, ili poreklo polazne slovenske zajednice, odnosno traženje indoevropske prapostojbine. Odgovor na pitanje prapostojbine Slovena i Indoevropljana daje DNK-genealogija. Pomoću DNK-genealogije moguće je pratiti kretanja naroda i bez pomoći lopate i četkice arheologa, ili merenja lobanja, i bez dovitljivog rasplitanja sazvučja i značenja reči u živim i mrtvim jezicima, već prosto prateći markere u našim DNK. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |
Krajputaš u Jasenovu |
Ove 2012. godine, od 18. jula do 4. avgusta, proveo sam u selu Močioci, na planini Mučanj, na pola puta između Prilika kod Ivanjice i Kokinog Broda. Pre dve godine, na sedmom kilometru od Močioca ka Kokinom Brodu, na prevoju preko koga put iz sliva Rzava prelazi u sliv Uvca, na Ćirinom Bregu, na mestu koje narod zove Popov Kamen, našao sam u travi kameni spomenik, krajputaš. Ostatak članka možete pogledati u Pdf formatu |